Fiskalizacija 2.0: Novi pravilnik o eRačunu

Ovaj tekst je dio tema povezanih uz uvođenje fiskalizacije 2.0, nastavno na blog post sa prikazom najvažnijih detalja uvođenja Zakona o fiskalizaciji 2.0.

Pravilnik o eRačunu slijedi Zakon o fiskalizaciji, dok je Fiskalizacija 2.0 već u punoj primjeni, sa manje-više uspješnim funkcioniranjem. Sagledajmo načelno koje najvažnije elemente pravilnik donosi i precizira.

Sustav fiskalizacije kao centralna evidencija eRačuna

Sustav za fiskalizaciju evidentira podatke o izdanim i primljenim eRačunima, odbijenim eRačunima, naplaćenim računima te isporukama za koje eRačun nije bilo moguće izdati u propisanom roku.

Ti se podaci čuvaju radi kontrole ispravnosti provedbe Zakona o fiskalizaciji 2.0 i nadzora poslovanja poreznih obveznika u dijelu eRačuna.

Izdavatelj i primatelj eRačuna imaju pravo uvida u vlastite podatke putem FiskAplikacije, bez podnošenja posebnog zahtjeva. Druga nadležna tijela podatke mogu dobiti samo uz formalni zahtjev i odgovarajuću pravnu osnovu.
Sustav eRačuna tako postaje dio šireg fiskalnog nadzornog okvira, a ne samo tehnički kanal razmjene računa između poslovnih subjekata.

eIzvještavanje kao sastavni dio Fiskalizacije 2.0

Fiskalizacija 2.0 od početka uključuje i obvezu eIzvještavanja. Pravilnik sada dodatno precizira koje se informacije dostavljaju i u kojim situacijama.

Izdavatelj dostavlja podatke o računima koje nije moguće isporučiti zbog nedostupnosti adrese primatelja, kao i podatke o naplati. Primatelj dostavlja podatak o odbijanju eRačuna, što je u Relago Računima maksimalno pojednostavljeno.

Time je obuhvaćen cijeli životni ciklus računa – od izdavanja, preko zaprimanja ili odbijanja, do naplate, a o čemu smo već nedavno i pisali.
Za poduzetnike to znači da sustav ne evidentira samo činjenicu izdavanja računa, već i njegov status kroz poslovni proces.

KPD oznake kao obvezan dio eRačuna

Pravilnik potvrđuje obvezu korištenja Klasifikacije proizvoda po djelatnosti (KPD) kod izdavanja eRačuna.
Svaki proizvod ili usluga na eRačunu mora imati pridruženu ispravnu šesteroznamenkastu KPD oznaku. KPD se iskazuje isključivo na eRačunu, dok se na drugim vrstama računa ne navodi.

Ako za određeni proizvod ili uslugu ne postoji potpuno odgovarajuća oznaka, odabire se najsličnija unutar odgovarajućeg sektora.
U praksi to znači da je potrebno uskladiti šifrarnike artikala i usluga s KPD klasifikacijom. Za poslovne sustave to je organizacijsko i operativno pitanje, a ne samo tehnički detalj.

Zaključak

Objava Pravilnika o eRačunu ne donosi velike novosti niti mijenja smjer koji je već u primjeni od 1. siječnja 2026. godine. Riječ je ponajprije o formalnoj potvrdi i razradi pravila koja su već postavljena kroz Fiskalizaciju 2.0.

Mnogi korisnici već svakodnevno šalju stotine i tisuće eRačuna kroz sustav Fiskalizacije 2.0, bez dodatnih administrativnih komplikacija.
Ako su oni već uskladili svoje poslovanje s novim pravilima – zašto ne biste i vi?
Ako želite pouzdano rješenje za izdavanje i zaprimanje eRačuna u skladu s Fiskalizacijom 2.0, isprobajte besplatno Relago aplikacije.

Više o fiskalizaciji 2.0 pročitajte u ostalim blog postovima:
Klasifikacija proizvoda po djelatnostima (KPD 2025)
Najava fikalizacije 2.0
Zakon o fiskalizaciji 2.0
Fiskalizacija 2.0: Slijednost broja računa
Fiskalizacija 2.0: Nova pravila za dostavu podataka o poslovnim prostorima
Fiskalizacija 2.0: Storniranje računa
Fiskalizacija 2.0: Vodič
Fiskalizacija 2.0: Informacijski posrednici - što su, zašto su važni i kako odabrati svog?
Fiskalizacija 2.0 i slanje/primanje eRačuna kod neprofitnih organizacija
Fiskalizacija 2.0: Izvještavanje o plaćanju izlaznih računa